Komunikacijski posrednik – most koji omogućuje ravnopravnu komunikaciju

Komunikacija je jedno od temeljnih prava svakog čovjeka. Za gluhe, nagluhe i gluhoslijepe osobe pristup informacijama i mogućnost kvalitetne komunikacije ponekad zahtijevaju dodatnu podršku. Upravo tu važnu ulogu ima ''komunikacijski posrednik'' – osoba koja svojim znanjem, vještinama i razumijevanjem različitih komunikacijskih sustava omogućuje lakše i ravnopravnije uključivanje u svakodnevni život.

Prema Zakonu o hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba, komunikacijski posrednik je osoba koja posjeduje odgovarajuća znanja, vještine i sposobnosti za korištenje hrvatskog znakovnog jezika ili drugih sustava komunikacije koji se temelje na hrvatskom jeziku. Korisnik ima pravo odabrati sustav komunikacije koji mu najviše odgovara.

Što radi komunikacijski posrednik?

Komunikacijski posrednik nije samo prevoditelj. Njegova je uloga šira – pružiti komunikacijsku podršku osobi kako bi mogla razumjeti informacije, izraziti svoje potrebe, sudjelovati u razgovoru i ostvarivati svoja prava u različitim životnim situacijama.

Ovisno o potrebama korisnika, komunikacija se može odvijati na hrvatskom znakovnom jeziku, prilagođenom hrvatskom znakovnom jeziku ili drugim sustavima komunikacije, poput simultane znakovno-govorne komunikacije, ručne abecede, titlovanja, daktilografije, očitavanja govora s lica i usana, pisanja na dlanu ili uz korištenje tehničkih pomagala.

Podrška komunikacijskog posrednika može biti posebno važna u obrazovanju, na radnom mjestu, kod liječnika, u institucijama, prilikom ostvarivanja socijalnih prava, u kulturnim i društvenim aktivnostima te u drugim svakodnevnim situacijama.

Zakon izričito prepoznaje pravo gluhih i gluhoslijepih osoba na korištenje komunikacijske podrške u svim životnim situacijama kada je ona potrebna za ravnopravno sudjelovanje.

Koje kompetencije treba imati komunikacijski posrednik?

Obrazovanje za komunikacijskog posrednika obuhvaća mnogo više od samog poznavanja znakovnog jezika. Iz sadržaja programa i kompetencija izdvajaju se:

* poznavanje uzroka, vrsta i stupnja oštećenja sluha

* poznavanje hrvatskog znakovnog jezika i drugih oblika komunikacije

* poznavanje manuelnih oblika komunikacije i ručne abecede

* razumijevanje različitih tipova i modela prevođenja

* razumijevanje komunikacijskog procesa

* poznavanje osnovnih obilježja kulture Gluhih

* sposobnost prilagodbe komunikacije različitim potrebama korisnika

* poznavanje načina komunikacije s gluhim, nagluhim i gluhoslijepim osobama

* sposobnost pružanja kvalitetne komunikacijske podrške u različitim životnim situacijama

* poznavanje posebnosti komunikacije s gluhoslijepim osobama, uključujući opisivanje okoline i vođenje/pratnju.

Važno je naglasiti da suvremeni programi osposobljavanja uključuju i teme poput bio-psiho-socijalnih osobitosti gluhih, nagluhih i gluhoslijepih osoba, komunikacije, jezika i govora, tehnika pružanja komunikacijske potpore, prava korisnika, etičkih načela te suradnje s drugim sudionicima.

Komunikacijski posrednik mora znati – ali i razumjeti

Kvalitetan komunikacijski posrednik ne treba samo „znati znakove“. Mora razumjeti osobu, njezine komunikacijske potrebe, situaciju u kojoj se komunikacija odvija i sustav komunikacije koji korisnik preferira.

To zahtijeva razvijene komunikacijske vještine, fleksibilnost, odgovornost, poštivanje privatnosti i profesionalne etike. Posebno je važno da posrednik ne nameće način komunikacije, već se prilagođava korisniku i njegovim potrebama.

Kod gluhoslijepih osoba komunikacijska podrška može uključivati dodatne prilagodbe, primjerice prilagođeni ili taktilni znakovni jezik, opisivanje okoline i vođenje u vidu pratnje.

Znanje koje osnažuje – i stvara nove mogućnosti

Upravo zato je obrazovanje komunikacijskih posrednika od velikog značaja. Stjecanjem stručnih znanja i praktičnih vještina oni postaju važna podrška u ostvarivanju prava na informiranje, obrazovanje, komunikaciju i ravnopravno sudjelovanje u društvu.

Upravo u tom smjeru napravljen je važan korak i na području Dubrovačko-neretvanske županije. Nedavno je završen program obrazovanja za komunikacijskog posrednika putem vaučera Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, čime je Županija dobila dodatne stručne kapacitete za pružanje komunikacijske podrške gluhim, nagluhim i gluhoslijepim osobama.

Završetkom programa dobili smo još tri komunikacijska posrednika, od kojih je jedna osoba stekla i potvrdu o poznavanju hrvatskog znakovnog jezika na razini B2, sukladno Zakonu o osobnoj asistenciji. Time na području naše županije sada imamo ukupno tri osobe s najvišim stupnjem znanja hrvatskog znakovnog jezika, uz dosadašnje dvije djelatnice Udruge gluhih i nagluhih Dubrovačko-neretvanske županije koje također posjeduju kvalifikaciju razine B2. Riječ je o značajnom jačanju dostupnosti stručne komunikacijske podrške na području naše županije.

Posebno je važno što se time ne povećava samo broj osoba koje posjeduju potrebne kvalifikacije, već se stvaraju i veće mogućnosti za dostupniju, kvalitetniju i korisniku prilagođenu komunikacijsku podršku. Različite osobe imaju različite komunikacijske potrebe, pa je upravo postojanje stručnjaka osposobljenih za različite sustave komunikacije od velike važnosti.

Za Udrugu gluhih i nagluhih Dubrovačko-neretvanske županije to je posebno značajan korak jer dodatno osnažuje mogućnost pružanja podrške našim članovima u svakodnevnom ostvarivanju njihovih prava i sudjelovanju u društvu.

Jer komunikacijski posrednik nije samo osoba koja prenosi riječi. On omogućuje da informacija bude dostupna, da se osoba može izraziti i da njezin glas bude ravnopravno čut.